Švicarska 2050 — Zgrade, energija i prilagođavanje klimi

Dom nije samo njegov sistem grijanja. To je i soba koja se zagrijava poslijepodne, hlad koji nedostaje pred prozorom, površina koju treba popraviti, vanjski prostor kojim teče voda. Kada se radi na zgradi, svi ti uslovi ulaze u isti projekat, čak i ako pripadaju različitim stavkama predračuna.

Gledati prema 2050. znači pitati se kako današnje odluke mogu pratiti dug vijek upotrebe. Ne treba zamišljati savršenu i nepromjenjivu zgradu. Treba razumjeti šta sačuvati, koje probleme rješavati zajedno i koje mogućnosti ostaviti otvorenim. Pristup koji predlaže Bau Lütz polazi od toga: zgradu, mjesto, klimu i svakodnevno korištenje treba sagledati prije izbora rješenja.

1. Različiti horizonti: Agenda 2030 i perspektive do 2050.

Agenda 2030 i energetske perspektive do 2050. nisu zamjenjivi pojmovi. Dokument Agenda 2030 za održivi razvoj, usvojen 2015. godine, obuhvata 17 ciljeva i povezuje okolišne, društvene i ekonomske dimenzije. To je okvir za usmjeravanje izbora i odgovornosti, a ne oznaka koja automatski potvrđuje kvalitet zgrade.

U dokumentu Energetske perspektive 2050+ UFE-a razmatra se drugo pitanje: kako razviti energetski sistem usklađen s neto nultim emisijama stakleničkih gasova 2050. godine i sigurnim snabdijevanjem? Scenarij ZERO obuhvata varijante koje se razlikuju prema kombinacijama tehnologija i brzini prelaska na električnu energiju. Prvi rezultati potiču iz 2020., a detaljna dokumentacija iz 2021. godine: nije riječ o novoj prognozi objavljenoj 2026. godine.

Scenarij pomaže u poređenju puteva; ne opisuje sa sigurnošću budućnost svakog doma i ne zamjenjuje pravila koja se primjenjuju na pojedinačni zahvat. Miješanje tih nivoa vodi olakim zaključcima: samo to što je neka tehnologija zastupljena u nacionalnom scenariju ne dokazuje da odgovara konkretnoj zgradi.

Za naručioca je korisna posljedica manje spektakularna, a konkretnija. Vrijedi preispitati koliko će izbori trajati: hoće li unutrašnji raspored omogućiti drugačije namjene? Hoće li se dio omotača zgrade moći popraviti? Hoće li prostori potrebni za budući zahvat ostati pristupačni? Ta pitanja ne određuju unaprijed jedno rješenje. Ona pojašnjavaju šta današnja odluka sutra može olakšati ili otežati.

2. Od švicarskog okvira do lokalnih pravila

Nacionalni nivo ne ukida kantonalni. UFE podsjeća na prvenstvenu ulogu kantona u energetskom sektoru zgrada, dok Konfederacija podržava i dopunjuje kantonalno djelovanje. Za razumijevanje konkretnog projekta zato treba prijeći s općih smjernica na instrumente koji se zaista primjenjuju na mjestu zahvata.

EnDK je 29. augusta 2025. usvojila reviziju modelnih propisa MuKEn 2025, koji se na italijanskom nazivaju MoPEC. Presudna je priroda dokumenta: riječ je o referentnom modelu i preporukama za kantone, a ne o jedinstvenom zakonu o gradnji koji je automatski stupio na snagu u cijeloj Švicarskoj.

Usvajanje modela, njegovo preuzimanje u kantonalno zakonodavstvo i stupanje na snagu odvojeni su koraci. Zato odredbu pročitanu u nacionalnom sažetku ne treba direktno prenijeti u tehničku specifikaciju bez provjere verzije, obuhvata, početka primjene i eventualnih prijelaznih odredbi kod nadležnih organa.

Pri pripremi zahvata predlažemo da se administrativni okvir pretvori u precizna pitanja. Koje se provjere odnose na omotač zgrade? Koje na zamjenu izvora toplote ili uvođenje solarnih sistema? Postoje li uslovi povezani s nekretninom, njenom zaštitom ili kontekstom? Koji se postupak odnosi na predviđene radove i ko treba pripremiti i potpisati potrebne elaborate?

Koristan rezultat nije rang-lista kantona ni nerazvrstana zbirka propisa. To je mapa uslova projekta: šta je već utvrđeno, šta treba provjeriti i ko za to preuzima odgovornost. Administrativne informacije tako postaju dio početnog rada, zajedno sa snimanjem postojećeg stanja i razumijevanjem korištenja, umjesto da se pojave tek kada je izbore već teško promijeniti.

3. Smanjiti potražnju i ugodno živjeti ljeti

Smanjenje emisija i prilagodba posljedicama klime povezani su, ali nisu isti ciljevi. Pri sagledavanju zgrade prvi usmjerava pažnju i na potražnju za energijom i njene izvore; drugi postavlja pitanje kako održati odgovarajuće uslove korištenja u klimatskim okolnostima s kojima se treba suočiti. Jedan izbor ne mora u jednakoj mjeri odgovoriti na oba pitanja.

Vodič programa SvizzeraEnergia o ljetnom pregrijavanju poziva da se zajedno razmotre orijentacija, ostakljene površine, zaštita od sunca, unutrašnji dobici toplote i ventilacija. Vanjsko zasjenjivanje i mogućnost odvođenja toplote u povoljnim satima dio su tog promišljanja, koje mora uzeti u obzir i prirodno svjetlo te korisne sunčeve dobitke zimi. Zato nije dovoljno samo dodati uređaj u sobu bez razumijevanja njenih uslova.

Komfor je i pitanje korištenja

Da bismo te principe pretočili u projekat, počinjemo od ljudi i prostora. Kada se prostorije koriste? Ko može rukovati zaštitom od sunca? Je li otvaranje prozora noću spojivo s bukom, sigurnošću i vanjskim uslovima? Gdje se odvijaju aktivnosti koje zahtijevaju koncentraciju ili odmor? To su pitanja za provjeru na licu mjesta, a ne dijagnoza koja se može izvesti samo iz fotografije fasade.

Alternative se lakše razumiju kada se porede za istu predviđenu upotrebu. Složeno rješenje kojim je stanarima teško upravljati zaslužuje drugačiju procjenu od razumljivog rješenja koje se može održavati. Projekat treba objasniti i uslove potrebne za funkcionisanje: ko podešava, ko kontroliše i šta se dešava ako se neki element ne koristi kako je predviđeno.

4. Voda i tlo: projekat se nastavlja izvan vrata

Vanjski prostor nije samo završna obrada oko zgrade. Alat UFAM-a za prilagodbu općina među izazovima razmatra vrućinu, sušu i intenzivne padavine. Pomaže prepoznati teme i mogućnosti djelovanja na lokalnom nivou; ne zamjenjuje ispitivanje zemljišta ili provjeru konkretnog projekta.

Za zahvat predlažemo cjelovito sagledavanje, od otvora doma do granice posjeda. Gdje voda dolazi? Kojim putevima može teći? Koje su površine nepropusne i koje mogućnosti preuređenja treba detaljnije ispitati? Gdje su potrebni hlad i upotrebljivi prostori? Ta početna slika treba pokazati potrebne provjere, a ne opravdavati unaprijed izabrano rješenje.

I prijedloge zelenila, propusnog tla ili upravljanja oborinskim vodama treba uporediti sa stvarnim uslovima i odgovarajućim stručnim znanjima. Treba znati koje informacije nedostaju, koja ograničenja treba razjasniti i ko će se brinuti o održavanju. Dobro prikazan izbor na osnovi ostaje nepotpun ako nije jasno kako će se realizovati, koristiti i održavati.

Projektantska vrijednost leži u razumljivom odnosu dijelova: ulaza, puteva kretanja, fasade, otvorenih prostora i granica. Njihovo zajedničko razmatranje omogućava barem prepoznavanje sukoba prije početka gradnje i postavljanje pitanja pravim ljudima, bez pripisivanja neprovjerenih koristi pojedinačnoj mjeri.

5. Postojeće kao resurs, a ne prepreka

Postojeći građevinski fond već sadrži materijale, prostore i rad. Prije odluke o zamjeni vrijedi razlikovati ono što je dotrajalo od onoga što je samo slabo shvaćeno ili više ne odgovara sadašnjoj namjeni. Sačuvati sve po svaku cijenu nije metod; ni rušenje svega radi pojednostavljivanja projekta to ne bi trebalo biti.

Ured UFAM opisuje cirkularnu ekonomiju kroz postupke koji produžavaju upotrebu proizvoda i materijala: popravku, ponovnu upotrebu, obnovu i projektovanje uz razmatranje vijeka upotrebe i mogućnosti rastavljanja. Recikliranje je dio tog okvira, ali nije isto što i ponovna upotreba. Iz tog okvira ne proizlazi automatska brojčana korist za bilo koji izbor: poređenje se mora odnositi na stvarni slučaj.

U radu na postojećim zgradama to znači pripremiti promišljen odabir. Koji elementi mogu ostati ugrađeni? Koji zahtijevaju specijalistički pregled? Šta se može demontirati i sačuvati bez ugrožavanja podobnosti za upotrebu? Spašavanje, skladištenje, priprema i ponovna ugradnja aktivnosti su koje treba organizovati, a ne riječi koje se na kraju dodaju opisu zahvata.

Redoslijed je jednako važan kao i pojedinačni zahvat

Zamislimo, kao opći primjer, a ne slučaj Bau Lütz, zgradu u upotrebi na kojoj se razmatraju radovi na prozorima, omotaču i instalacijama. Poređenje se ne treba svesti na tri nezavisne ponude. Treba razjasniti kakve uslove svaki zahvat ostavlja narednom, koje mu provjere trebaju prethoditi i koje su smetnje spojive s korištenjem nekretnine. Alternative mogu uključivati jedinstven postupak ili uzastopne faze, ali svaka mora jasno pokazati međuzavisnosti i otvorena pitanja.

Jednaka pažnja potrebna je i za održavanje nakon primopredaje. Gdje će se moći pristupiti radi kontrole? Koja će uputstva ostati dostupna? Ko će znati razlikovati redovno podešavanje od problema koji treba prijaviti? Uključiti ta pitanja u projektovanje znači razmišljati o zgradi i nakon trenutka završne fotografije.

Dvije priče s gradilišta Bau Lütz prikazuju ograničene aspekte tog odnosa prema postojećem. U projektu Genthod, spašavanje, priprema i ponovna ugradnja pločica dokumentuju odluku o ponovnoj upotrebi. U projektu Meyrin, slike uklanjanja materijala iz enterijera prate priču o preuređenju doma. One svjedoče o radu i odlukama tokom izvođenja: nisu mjerenja energetskih performansi niti slike potpuno završenog rezultata.

6. Instrumenti i poticaji: mogućnosti koje treba provjeriti

Program podrške može biti dio ekonomske procjene, ali ne treba postati neprovjerena pretpostavka za odluku. Treba razlikovati relevantnost ideje, njenu formalnu prihvatljivost i stvarnu dodjelu poticaja. I administrativne rokove treba razmotriti prije preuzimanja obaveza koje je teško izmijeniti.

Program Programma Edifici upućuje na poticaje za energetsku obnovu i kantonalne uslove. Njegov postupak podsjeća na podnošenje zahtjeva prije početka radova. Za pojedinačnu nekretninu mjere koje se mogu finansirati, dokumente i uslove treba provjeriti s nadležnom službom: samo postojanje programa ne određuje poticaj koji se može dobiti.

Adapt+: status roka za prijave

Savezni program Adapt+ odnosi se na podršku mjerama prilagodbe klimatskim promjenama prema posebnim kriterijima i procjenama. Nije opći poticaj za svaki rad predstavljen kao održiv: odnos između mjere, očekivanog učinka, troškova i uslova finansiranja mora biti dokumentovan.

Prema stanju pri pristupu 20. septembra 2026., ured UFAM navodi da je rok za prijave za 2026. istekao 31. marta. Nove prijave bit će moguće 2027. godine; precizan period još nije naveden na stranici. Registracija u sistem, priprema zahtjeva i odluka o finansiranju ostaju odvojeni koraci.

Za one koji razmatraju zahvat ti su instrumenti orijentiri koje treba povezati s definisanim projektom. Ne zamjenjuju provjeru nekretnine, ne potvrđuju kvalitet prijedloga i ne dopuštaju da se nedodijeljena sredstva smatraju već dostupnim.

7. Od horizonta 2050. do naredne odluke

Najkorisniji korak nije svesti cijeli okvir na listu proizvoda. Treba prikupiti dovoljno informacija za narednu odluku. Početni dosje može uporediti stanje zgrade, predviđenu upotrebu, uslove mjesta, poznata ograničenja i otvorena pitanja, bez pretvaranja da je sve već definisano.

Odatle se mogu oblikovati uporedive alternative. Šta se mijenja ako se element sačuva? Koje su provjere potrebne prije njegove zamjene? Koje radove treba koordinisati? O čemu se može odlučiti tek nakon dodatne analize? Za svaku alternativu korisno je jasno navesti ne samo željeni rezultat nego i uslove od kojih zavisi.

Dobra odluka može biti nastaviti, izmijeniti obuhvat ili zastati dok se ne dobije potreban podatak. Primjerenost je važna: ne zahtijeva svako pitanje odmah potpun projekat, ali se ni svaka neizvjesnost ne može riješiti općim odgovorom. Naredni korak mora imati jasan predmet, definisane odgovornosti i informacije čije je porijeklo moguće pratiti.

U tom smislu 2050. već pripada sadašnjosti. Kao pažnja posvećena vijeku upotrebe, mogućnosti prilagodbe i kvalitetu odluka o postojećem, a ne obećanje zgrade bez problema. Za razgovor o konkretnoj nekretnini ili potrebi stručno polazište je preliminarna studija Bau Lütz.

Izvori i datum pristupa

Primarni izvori kojima je pristupljeno 20. septembra 2026.: UFE, zgrade i Energetske perspektive 2050+; DFAE, Agenda 2030; EnDK, revizija iz 2025.; SvizzeraEnergia, ljetni komfor; UFAM, lokalna prilagodba, cirkularna ekonomija i postupak Adapt+; Programma Edifici. Operativne uslove programa treba ponovo provjeriti u trenutku pripreme zahtjeva.